Tembiapoa irü Tëta ikatu kotɨgua ivatevae oporomborɨta mbokuakua vaerä tekoipo yepapa jare oyepapa mokoi eta mokoipa mokoi (2022)

Kuae mbaravɨkɨapo ipokivae irü Tëta ikatu kotɨgua ivatevae oporomborɨta mbokuakua vaerä tekoipo yepapa jare oyepapa Voriviape jaeko oyekua ikaviavae echako oï ipuere vaerä guɨraja mbaravɨkɨ tenonde irü Tëta ikatu kotɨgua Latinoamericano y Caribeño de Demografía (CELADE),kuae tekoipo reta Naciones Unidas (UNFPA), korepoti yepapaka ñovatuä mbokuakua(BID) jare korepoti yepapaka ñovatuä opaete Tëtatɨguasu reta ikatu kotɨgua kuae ipokiapo korepoti ñovatuä América Latina y el Caribe (CEPAL) kuae jaeko oiï opaete Tëtara reta ombokuakua vaerä Tëtatɨgusu Cuenca del Plata (FONPLATA).

Opaete kuae mbaepokiapo reta oimema guɨnoi arakua jesegua oyeapo vaerä mbaravɨkɨapo tekoipo yepapa regua. Jokoraiñovi BID, FONPLATA Y el BM jaeko korepoti imeeä reta tekoipo yepapa oyeapo vaerä Latinoamérica. El BM oparavɨkɨavei jese reta jekuaeñoi oñono kavi vaerä tekoipo ipapaka reta. Jaeramiñovi yaipapatako BID omee korepoti tekoipo yepapa mokoi eta metei arasape jare BM el de 2012.

Parte de la Comisión Internacional de Alto Nivel que acompañará el desarrollo del Censo en Bolivia.

BID

Korepoti interamericano okukua (BID) jaeko kuae ikavivae korepoti omevae reta  multilateral

 Oyeapo vaerä mbaravɨkɨ Tëtatɨguasu retape América Latina jare Caribepe, imbae yeupitɨka jaeko mbaravete ogueyɨ vaerä, ñañerarötako oime vaerä yaiko oyovake jare yaikuakata oime vaerä korepoti yande yaikoa rupi. Suisa jaeko imbaravɨkɨ irü BID jare oyapo mbaravɨkɨ okuakua vaerä.

BID jaeko, Tëtatɨguasu  michivae reta pegua jare añapeama oikovae, kuae ipuere ikorepoti oï America Latinape jare Caribepe. BID omee yemborɨ korepoti mbiare aniramo oiporuka jaeramiñovi oporomborɨ arakua rupi.

FONPLATA

Jaeko korepoti ñovatuä mbokuakua pandepo Tëtaguasupe: Mbaaporenda, Vorivia, varasir, Paraguaɨ y Uruguaɨ, mbaepeko oipota oporomborɨ ñomometei mbaravɨkɨapope jaeramiñovi oipitɨ mbokuakua yerovia nive kavi, kuae korepoti omee mbiavaepe aniramo mbaetita ikorepoti katuvae retagui.

Kuae mbaeyeupitɨ jaeko oipota oyapo ogueyɨ vaerä tekoipo ikorepoti katuvae guɨnoi vaerä jokuae mbaepuere jaeramiñovi 1opaete tekoipo oporomborɨvae mbokuakua jaeramiñovi irü okuakua, mbaravɨkɨapo rupi jare michimiño oyapovae kuae ɨvɨanga guasu regua.

BM

Kuae atɨ banco Mundial oparavɨkɨ opaete rupi oyapo vaerä mbokuakua: jaeramiñovi jeta oime oyoavɨavɨ korepotire oyeparavɨkɨ jare jokoraïñovi opormborɨ, Tëtatɨguasu oñomo iyeupe mbauvae jare arakuayovai arakuare  jokoräivi oeka mbaeñeñono kavi ipɨvae.

Kuae oïko pañandepopa juripa chau Tëtatɨ guasu oyomborɨvae; itekoipo reta ouko pañandepopa Tëtatɨ guasugui jare pañandepopa mboapɨpa Tëtaraɨpe. Kuae reta oïko metei ramiño jaeñovae: kuae pandepo oporomborɨvae reta oïko metei ramiño oparavɨkɨ oeka vaerä  ombogueyɨ mbaravete jare okuakua metei ramiño opaete reve kuae Tëtaguasu.

UNFPA

Jaeramiñovi irü oporomborɨvae reta Naciones Unidas, jaeiñovae iyemboyao Estadística de las Naciones Unidas, el UNFPA oporomborɨ ouvae reta oyeapo vaerä Tëtatɨ yepapa opaete Tëtaguasu rupi, omborɨ Mburuvicha guasu oñono kavi vaerä jaeramiñovi korepoti oyeapo katu vaerä Tëtatɨ yepapa. Kuae oyeapoko metei miari guasu rupi arakua jesegua reta ndive, oporoepɨvae, oporomborɨ arakua okuakua vaerä mbaegua tembiporu korepoti oyeporu kavi vaerä oyeapo mbaravɨkɨapo Tëtatɨ yepapa jaramiñovi mburuvicha reta jere omboavai mbae reve oporomborɨ Sur-Sur.

Kuae yemborɨ Tëtatɨ yepapa jaeko metei mbaravɨkɨ oyeapo ouvae UNFPA opaete Tëtagusupe jare kuae oïvae reta imbaravɨkɨ kuae regua tekoipo reta mbokuakua. Irü imborɨka reta Tëtatɨ yepapa omeko yandeve yepapa reta yaipota yaikuavae kuae mbaeapo oyeapo ouvaere UNFPA jaeramiñovi yaupitɨ vaerä kuae tupipe mojäangape yaikuatia yande y CIPS.

UNFPA oporomborɨ pañandepopa mboapɨpa Tëtatɨ guasu kuae oasavae Tëtatɨ yepapa mokoi eta pañandepope (2005-2014). Kuae arirepe, korepoti oyeporuko jeta katu UNFPA Tëtatɨ yepapa oyeapo vaerä 301 millones de dólares.

CELADE Y CEPAL

CELADE oparavɨkɨ oputuumbaetei iru Tëtatɨ guasu reta ndive CEPAL oitaa rupi. Meteia oyapo oporomborɨ kereitako oyeapovae, omee yemborɨ ndei oyemboɨpɨ mbovɨ jare oasama yave omopuä vaerä Tëtatɨ yepepa, jokoraiñovi, oyapo atɨ yemongeta jaeramiñovi oyapo, opaete reve Tëtatɨ guasupe, metei yetimbo oyeapovae. CELADE jaeramiñovi oyeapo oiporu vaerä yemborɨ kuae tembiporu Tëtatɨ yepepa jokoraï kuae tupapire oyeporu añetete Tëtatɨ yepapape.

Kuae yemborɨ oyapoko CELADE ipuere vaerä okuakua jeiete oporomborɨvae jare yaikua mbaeaguɨ oñemopuavae jare yeapo yaikua vaerä arakuamae oyeapovae ikaviko yaikatu yaraja tenonde, jayaveñoko yaikuaukata, yayapovae sɨmbietei, kuae yemboavai oyovake, ivate jare irü, oikua vaerä mbaepɨau reta, jaeramiñovi jekuaeño oteapo oyereraja Tëtatɨguasu keraï oñeñono kavi jare oñemosäka tëtaipo yepapa oyeapo pandepo arasañavo jokoraïñovi yamboetetako oyeapo ouvae kuae mbaeyeupitɨ guasu.   

CONFORMACIÓN DE LA COMISIÓN:

Mbaepokiapo rupia korepoti pegua yemboe rendaguasu Katorika Voriviaɨgua (UCB) oime guɨnoi yemboeapɨ korepoti regua. Jaeramiñovi kuae arakuaechauka Mbaekatu rupia jaeko oikatu ombotimbovae korepoti rupi jare oikatu oyangareko korepotiñovature Voriviape. Jaeko tuvicha jaɨkue rupigua oikatu ommbotimbovae kereïtako guɨroguata korepoti reta jare tekoipo reta pegua, oiporu mburuvicha Viceministro de Planificación Estratégica Plurianual mboromboeñesɨröa mbaravɨkɨ ñesɨrö pegua ombokuakua, jaeramiñovi oikose mburuvicha tenondegua(Director General) oporoepɨvae Superintendencia de Empresas, jaeramiñovi oikose jefe de unidada de registro omaemevae mboromboeñesɨröa ombokuakuavae korepoti opaete pegua.

Jaeramiñovi oikose Gerente Regional PIL ANDINA – La Paz, jmburuvicha yembieka regua korepoti sectorial del Banco Central Vorivia pegua, mbaepokiapo rupia yembieka mboromboeñesɨröa korepoti rupia jare finanza opete peguara. Oikatu oparav mburuvichara mbaepapa ani ramo oikuakuka korepotipɨ regua jare mburuvicha guasu Tekoipo yepapa regua jare marandueka Instituto Nacional de Estadística. Jaeko oporomboevae yemboerenda guasu Real y Universidad Mayor de San Andrés (UMSA). Kuae mokoipa araamape mokoipa eta mokoipape, kuaeguire ojo mburuvichara Ejecutivo del Instituto Nacional de Estadística.

oretɨ guive mokoi eta mokoipape, Susana Sottoli jaeko mburuvicha Residente de Naciones Unidas Estado Plurinacional Vorivia pegua, jaeko ombojee reta Secretario General de Naciones Unidas guɨraja vaerä pañandepo chiu agencia, fondo, jare jese mbaeapo oparavɨkɨ kuae Tëtaguasupe oporomborɨ kuae mbaravɨkɨ ikatavae, maemotei pɨakatu jare tekomboete, oyeporu reve yemborɨ ivate pañandepopa etata korepotioguɨ reta.

Susana oime guɨnoi mokoipa arasa mbaravɨkɨpo regua oikatu oporomborɨvae ombokuakua vaerä jaeramiñovi pañandepo juri arasa Fondo de las Naciones Unidas para la Infancia (UNICEF). Ndive ndei rambueve oñono reta Voriviape. Oiko oyapo vaerä mbaravɨkɨ Subdirectora Global de Programas en la sede central de UNICEF en Nueva York. Chiu arasa guiraja tenonde oataetevae programáticas globales ombokuakua vaerä mbaravɨkɨ yeupitɨ pañandepopa chuapa Tëtaguasupe jae ramiñovi chiu tëtape mundope imbaravɨkɨ oyapovae omomɨï korepoti jaeramiñovi ipoki guɨraja vaerä tembikuatiaecha global de UNICEF kuae yemboe pegua, tenonde michiae, okuakuavae,jare taɨrusuvae migración, urbanización jare irü jaeramiñovi imbaravɨkɨ Susana ha desempeñado puestos de liderazgo en Alemania, México, Paraguay y Panamá.

Ndei oparavɨkɨ mbove Naciones Unidas, Susana yembieka regua jare consultora en Estados Unidos, Europa y América Latina, oporomboarakuavae jare yemboatɨguasu tekoipo civil jesegua pavë reve oyovake rupi, ñeñaro mbaravete regua, mbaeñono kavi jare arakuamae opaete peguara.

Susana oime guɨnoi Maestría en Sociología jare Doctorado Sociología arakua miari rupia Universidad de Heidelberg en Alemania, oporomboe ova arasa Instituto de Ciencias Políticas.

Susana nació en Tucumán, Argentina, y tiene dos hijas.

Rinko Kinoshita oipɨ Representante de UNFPA Voriviape yasɨ aravɨtupe mokoi eta mokoipape. Oimema guɨnoi mokoipa arasa mbaravɨkɨkatuapo regua ombokuakua internacional ñemae reve tekoroɨsäre miichia retare, tekomboete michia jare taɨrusuvae reta mbaravɨkɨ ñesɨro, mbaravɨkɨ ñemae, arakuamae, jare maranduekapo. Kuae arasa iyapɨpe, oime anoi mboguɨete.

Pañandepo irundɨ arasape, oyapo mbovɨ katuete mbaravɨkɨ UNICEF. Mokoi eta ova, mbaekatuapo mbaravɨkɨñesɨrö Kinshasa, República Democrática de Congo (RDC), mbaekatuapo rupia, mbaravɨkɨmae jare arakuamae en Gama metei ɨvɨapɨanga yemboavai. Kuae mokoipa eta juripe jare mokoipaeta pañandepo ovape, oparavɨkɨ mbaeapo katu rupia arasa regua Nueva Yorkpe  jare Representante Adjunta y Oficial a Cargo en Nicaragua.

Mokoi eta pañandepo ovape oguapɨ mburuvichara Representante Adjunta de UNICEF en Burkina Faso, en África, keape oiko arakua iyara guɨraja vaerä tenonde tëtaguasu metei yemboe ikavigue, construcción de la paz y la resiliencia. Ndei rambueve ovaë Voriviape, oporomborɨ oficina regionalpe kuarasɨguɨ kotɨ jare Central África oporomoatangatu irüvae reta ndive jare omomɨï korepoti reta ova yasɨ, omboɨpɨ ramo yave mbaerasɨguasu COVID-19.

oparavɨkɨ yembieka reka tekoroïsa materna y neonatal y VIH/SIDA en RDC y Zambia. Jaeko mbaravɨkɨapo yembieka reka regua michia oyangarekovae Malawi, en el marco de la iniciativa “Saving newborn lives” de la organización Save the Children. 

Mbaepoki rupia en Ciencias de la Enfermería, con mbaekatu rupi oporopono vaerä obstétrica. Oyapo mbaravɨkɨ oporopoano obstetra en Tokio, Japón, omboɨpɨ ramo oyemboe yave, oimema guinoi maestria tekoroisa regua yemboerenda guasu Carolina del norte(salud materna e infantil) jare irü epidemiología de la London School of Hygiene and Tropical Medicine. Añave opama omboapɨ iyemboe Doctorado salud publica, con enfoque en normas de género y salud sexual jare oñemuñavae okuakua ramovae reta, yemboerendaguasu Western Cape, en Sudáfrica.

Representante del Grupo BID Voriviape, oime guɨnoi Doctorado jare maestria korepoti papa regua jare maeti regua yemboerendaguasu Göttingen en Alemania. ouko Banco Interamericano okuakua mokoipa eta juri jayaveguive oparavɨkɨ División de Protección Social y Salud sector social, keape, guiraja tenonde miari jare mbaravɨkɨ oporomborɨ irü tëtatɨ guasu jesegua política pública.

Ndei oiko rambueve teekoviara Voriviape, fue Especialista Líder Sectorial en Protección Social Ekuadorpe, jokope oparavɨkɨ mokoi eta pañandep pandepope. Ereï tenonde mbaepokiapo rupia Senior de Protección Social Voriape kuae mokoi eta pañanepo jare mokoipa eta pañandepo pandepope.

Jaeko Mburuvicha mborɨka korepoti ñovatua guasu Mboriviape oïvae, oïko 1 Aravitu 2018 arasaguive.

Omboɨpɨ oparavɨkɨ korepoti ñovatua guasu 2003 arasaguive, jaeko oi oepi vaera tetaipoete reta peguara, jaeko oi ipuere vaera omokañi mbaraete jare oñono kavi vaera mbaeapo reta Tëta guasu America jare Caribepe, jokogui oparavikivi mbaravete, tetaipo jare mbaeyovakeapope, añave rupi jare oyemboetenondovi omboati vaera jëta Ecuador pegua reta.

Kuña John-Abraham jeta guɨnoi arakua oparavɨkɨ ramo Latinoamericape, jae omborɨ ɨvɨtɨ guasu rupi oïvae reta, mborivia, Peru jare Colombia, kuape Omee yokoka tembiporu tembiporu reta ndive, kuae reta ndive omomoe, omaee jare oyapo ñejäa mbaapo retape, jukurai omborɨ Tëtaipoete reta Brasilpe.

Ndei oñemoïru mbove korepoti ñovatua guasu, Indu John-Abraham oparavikiko Catholic Relief Services Armenia pegua ndive, Tëtaguasu Dominicana jare yembotɨ guasu Baltimore, Estados Unidospe

Jae iyemboeko ɨvateyaevae oipopɨsɨka vaera mbaereta ïru Yemboerenda guasu John Hopkinpe.

Fabiana Del Popolo, Mburuvicha guasu mbaeapo yepapa Omee vaera opaete yaiko CELADE jare iyemboyao reta peguavae, jaeko oparavikima 20 arasa, jaeramo jeta yeyema oikua mbaapo jare maee tëtakuakua retare jare yembieka yemboavai Tëta ikuakua retare, jukuraiñovi Omee jare oechauka tape kerupi yayaguatatavae, kuae oechauka imbaekuati jare ñeeriru rupi.

Omoñesɨro ramboe mbae oyapoguevae  arasa 2003 guive, jareamiñovi oyangareko Tëtapeguai jare iru retare, jare oekavi  mbae  jare oyapovi mboromboe jare oporomborɨ opaete mbae oata Tëtaguasu retapevae.

Jaeko Mburuvicha guasu CELADEpe- jae omaee yemboyao mbaeyeko ñanoivae retare, América Latina jare Caribe (CEPAL) Tëtatiguasu reta pegua, Kuaeko jae Santiago de Chilepe. CELADEpe jaeko opaete jeietevae reta iñaka, kuae reta guɨnoiko oupitɨtɨka  jare omomɨrata vaera arakua jare oecha reta vaera kiraiko ñemuña reta ojo oikovae, kuae ndivevi oyecha mbaekua mbae reta yaiko jae ndivevae. Kuaeko ipuerevaera oyecha mbae ikavimbae oïvae.

Jae jeta oikua jare oyapo Yemboe mbaeko jare mbaapo ñesɨro yeopiaka regua, kuae jaeko yande paravete jare mbaeyoavɨ oñono kavi vaera, kuae peguara jeta ombaekuatia, ïru Mburuvicha guasu reta oikoyave.

Jeta arasa rupi oparavɨkɨ tëtaipo Italiape arasa 1991pe, Tëtara Cecchini, jaeko iyemboe ɨvate jaeko oyemboee George Washington University, Washington DC, jare MBA Chile peguape.

Oparavɨkɨko Mburuvicha mbaapo pegua jare Tëta reta FONPLATA pegua- Korepoti ñovatuapo yasi Araɨvɨguive arasa 2018pe.

Oparavɨkɨmako 25 arasa America jare Caribepe, oñono mbae yupavo jare omaee mbaapo yupavo mbaekuakuare jare tekoapo opaetevae reta pegua , kuae ipuera oyecha  jare oyeapo vaera mbaepɨau jare ñerokuave oyeporu kavi vaera korepoti reta.

Jaevi ipokieteyaevae korepoti ñovatuape, oiko jokope 2006 arasaguivema  ojo ovaë 2018 arasape, Ndei ramboeve kuaepe oiko oikovi arakua iya jare Mburuvicha SEBRAEpe, kuaepe oiko 10 arasa.

Kuapeñomai oikovae reta, tëta Botafogo guɨnoivi Yemboe ɨvate yaevae jae ipoki oyeapo yupavomaerevae oyemboeko George Washington (Estados Unidos)pe,  jukuraivi guɨnoi Yemboe tekoapo regua Yemboerendaguasu Marylandpe, oimeyevi oyembotupapire maemee guasu pegua, kuae Omee chupe Cabral (Brasil)pe.

Facebook
Twitter
YouTube
Instagram
Tiktok
Estamos a tu servicio